Rastovci


Nedaleko od Novog Travnika na južnoj strani nalazi se ovo selo.Graniči sa Novim Travnikom,Rankovićima,Pečujem i Zubićima.Ima 3 zaseoka:Brdo Rilić i Jurići.

Od izvora dva su jača i nikad ne presušuju-Badanj i Rilićka voda.Badanj je dobio ime po mlinu sa badnjem koji se nalazio u neposrednoj blizini izvora.Nalazi se ispod brda Vrisina.Rastovci su dobili ime po hrastovoj šumi koja se nalazi iznad sela uz napomenu da je ovo iskrivljeni oblik imena Hrastovci.Postojalo je u srednjem vjeku.Dokaz za to  je nekropola stećaka koja se nalazi u jugoistočnom dijelu sela.Sa lijeve strane puta kojim se dolazi u samo selo na lokalitetu pod rastovcem nalazi se ova nekropola sa 7 ( a ne 8 stećaka kako navodi Bešlagić) jer je vjerovatno u međuvremenu jedna ploča uništena .Nekropola se sastoji od jednog sljemenjaka(dimenzije 2.00x0.80 metara) 5 sanduka i 1 ploča.Izrada spomenika je osrednja ,nemaju ukrasa, svi su orjentisani po pravcu sjever-jug.Nekropola se nalazi uz aktivno rimokatoličko groblje,pa se dva sanduka nalaze  u ogradi groblja dok su ostali-izopaćeni- izvan ograde.Prilikom izgradnje betonske i željezne ograde došlo je do oštećenja većine stećaka.Ovu nekropolu spominje i Paula Korošec.Ona je prilikom evidentiranja nekropole zatekla 12 stećaka.

Na lokalitetu Strana (danas njive)na koju se nastavlja lokalitet Selište nalaženo je dosta različiti predmeta od željeza kao i željezne troske.Interesantna je priča kako je nastalo katoličko groblje koje je veoma staro ali u kojemu nažalost nema starijih spomenika.Nekada je na mjestu gdje je groblje bila voda.Neka Muslimanka je na njoj prala rublje i kada je naišao neki kršćanin ona zapomaga kao da je on napastvuje.Dotrčaše Mulimani iz sela i ubiše ga i tu gdje su ga ubili zakopaše.Obzirom da je nevin stradao nesta vode ,a nešto kasnije nastade katoličko groblje.U ovom groblju pored žitelja Rastovaca kopaju se i žitelji Rankovića ,Zubića ,Petačića i Pečuja.U pisanim izvorima selo nalazimo još u defteri iz 1568.godine pod nazivomHrastina.Potom popisu u selu je bilo 19 muslimanski kuća i dva neoženjena,a iz obaveza stanovnika vidi se da su se bavili isljučivo zemljoradnjom.Obaveza davanja bila je u pšenici,zobi,lanu,medu,crvenom i bjelom luku.U selu je bio i jedan mlin.Godine 1604. Rastovac nalazimo pod imenom Hrasna s napomenom da u selu ima 16 muslimanski kuća.Pod kraj turske vladavine selo je bilo vlasništvo porodice Alibegovića. Oni su u selu imali veoma prostran i lijep čardak.Čardak je bio na tri sprata, a ispod njih se nalazila velika kamena magaza.Na svakom katu je bilo po pet soba .Bio je pokrive šindrom.Beg je dolazio u proljeće (kad probehara ašlama) i bio dok se  ne bi sva ljetina prikupila.Čardak je porušen iza 1950.godine.

Selo se ranije nalazilo više u brdu u blizini šume.Danas se spušta prema asfaltnom putu Novi Travnik -Gornji Vakuf (Uskoplje)Prilično je raštrkano. Stanovnici su po predanju doseljenici iz Dalmacije,Duvna i Livna.Po popisu iz 1879. godine selo je pipadalo općini Ramska i imalo je 12 kuća u kojima je živjelo 64 stanovnika,katoličke vjere.Po popisu iz 1910.godine selo ima dva zaseoka :Brdo i Rilić, a u 18 kuća živjelo je 97 stanovnika, svi katolićke vjere.Porast stanovništva se nastavio ,pa su 1947. godine Rastovci imali 161 stanovnika; a 1971. godine 386 stanovnika,pa su Rastovci na 15 mjestu po broju stanovnika na novotravnićkoj općini.