| Dobrodosli |
|
Zubići
Zubići Zubići (kod groblja) Zubići (lager) Južno od centa opčine nalazi se selo Zubići.Ne zna se kako je dobilo ime,ali je očito rodovskog porijekla.Graniči sa Potočanima,Pečujem,Rastovcima i Bugojčićima.Ima jedan zaselak-Donjići..Relativno je bogato izvorskom vodom,a dva najznačajnija izvora su Badanj i Latifića voda.Prostire se ispod uzvišenja Zubički gaj,kojeg još zovu Lisičije jame. Nije nađeno u povjesnim izvorima,a nema ni ostatka materjalne kulture koji bi nam mogli detaljnije osvjetliti prošlost ovog naselja.Da su se u prošlosti u ovom selu bavili rudarstvom ukazuju nalazi troske na lokalitetu Potoci, te predanja da se u selu nekada topila ruda.U zaseoku Donjiči u blizini Latifiča vode nalazi se lokalitet Zlatarina. U Zubićima naziv ovog lokaliteta povezuje se sa vjerskim praznikom Blagovjesti na koji je na ovom mjestu sijalo zlato. Ovo predanje kojoj povezuju ovaj praznik sa zlatom često se čuje i u drugim djelovima Bosne. U selu nema tradicije da se ovdje kopalo,ili u obljižnjem potoku ispiralo zlato. Ni Hoffer koji je ovdje bio u posljednjoj deceniji prošlog vijeka nije zabilježio bilo kakvo predanje pa kaže:Jaruga i ptočić što dolazi iz Zubića zovu se Zlatarina. Ima li koja priča o zlatu, nijesu znali kazati.Na pdručju Novo Travničke opčine sačuvalo se veoma malo stari stambenih objekata. Jedan od njih nalazi se u ovom selu.To je stambena kuća Stipe Čorić napravljena početkom prošlog stoljeca,na temeljima objekta koji je tu ranije postojao. Objekt se sastoji od prostorije u kojoj ognjište, dvije sobe i ostava (kiljer).Iz prostora gdje je ognjište ulazi se u –trap-(ostava ispod poda gdje se ostavlj povrće).Dans su kuće sa ovakvim rješenjem prava rijetkost. Sa donje strane kuće nalazi se magaza.U sobana je drveni pod ,a u ognjištu i ostavi zemljani. Iako je ognjište uklonjeno prostor iza njega nije izmjenjen (obično ovaj prostor zatvaraju).Prozori su stari orginali U djelu gdjeje ognjište zidovi su od tesane daske a u djelu gdje su sobe je šper.Pokrivena je šindrom.Dimenzije su 8x6m.Selo je zbijenog tipa.Stanovnistvo je starinačko,ali ima i nešto doseljenika.Interesantan je jedan običaj obzirom da ovo selo naseljavaju dvije konfesije.U selu se nalazi križ visok 4.5 metara.Postavljen da bi selo zaštitio od nevremena na Ilindan 1926.godine jer je sv.Ilija zaštitnik sela. Ilindan je praznik ne samo za katolike več i za pravoslavne i Musimane i na ovaj dan niko neradi,već praznuje.Po popisu iz 1879.godine Zubići su pripadali Ramskoj i imali su 18 kuća u kojima je živjelo109 stanovnika svi katoličke vjere,što je očito netočan podatak.Po popisu iz 1910.godine Zubići imaju u 26 kuća 123 stanovnika,od kojih su 78 katolici,a 45 Muslimani.Selo ima i jedan zaselak zvani Manđuk.Po prvom pslijeratnom popisu Zubici su imli169 stanovnika,a po popisu iz 1971.godine su imali 307 stanovnika pa su po naseljenosti gotovo u sredini na 23 . mjestu Novo Travničke opcine.
Zubići gornji Zubići Zubići Bare Satelitske snimke Zubića s lagerom
Zubići II
Kako su Zubici dobili ime to je tesko dokuciti,ali mozda
bih se moglo povezati sa jednim naslovom iz novina (ostar hrvatski
ZUB u Zubicima). Dali Zubici imaju veze sa zubima to cemo mozda i provjeriti. Zbog povoljnog geografskog polozaja klima u Zubicima je umjereno kontinentalna sa umjerenim blagim zimama i toplim ljetima.Selo je makadamskim putem(nazalost) povezano sa Novim Travnikom,Pecujom i Trenicom.Brdovito selo sa oko 50-tak kuca(prije ratni) koje su pravilno rasporedjene tako da svaka kuca ima vlastiti pristup glavnom putu.Selo je dosta malo ali sa velikom povrsinom obradivi povrsina, u kojma ljudi :siju, zanju i ubiru svoju ljetinu.
Navest cemo neke od njiva: Badanj,Podulica ,Dolovi,Krcevine,Bile Stine itd.Treba napomenuti da je rat i u Zubicima ostavio posljedice tako da od navedeni obadivi povrsina danas se obradjuje nanji dio.Selo je nekada imalo i dobre izvore pitke vode npr,Badanj koji je nekad citavo selo napajao pitkom vodom,zatim Vrilo,Vodica i Corica voda,koji su danas zahvaljujuci ljudskom nemaru skoro prisusila.Stanovnici Zubica pored drzavnog posla bavili su se pljeprivredom i stocarstvom, drzali krave a u manjem broju i ovce.Zubici su nadaleko bili poznati po Aslamama koji nazalost danas i mema,bilo je dosta jabuka krusaka a i sljiva nije nepoznata u ovom kraju od koje su ljudi pretezno pekli rakiju. U danasmje vrijeme ljudi najradije posezu za sadnjom sljive,pa svakim danom nicu i novi vocnjaci .Treba reci da je selo mjesano stanovnistvom,Meraja,Corici,Milica kuce hrvatsko,Donjici muslimani.Na seoskoj meraji prije rata stajao je drveni ktiz(nezna se kada je postavljen)a danas to mjesto krasi mala Kapela posvecena Sv. Iliji (zastitniku Bosne i Hercegovine).Poslije rata pa na ovamo svake godine 20 Srpnja na Ilinu sluzi se isveta misa u Zubicima.Na samom kraju treba reci da Zubici pripadaju Zupi Rankovici i dobro bi bilo napomenuti prezimena koja dominiraju Zubicima:Slipac,Coric,Varivoda,Stipic,Zeko,Propadalo,Milanovic,Franjcic,Skopljak.Durek, Mandjuka Hrnjcic.
Drago Slipac Zubići
Zubiči konacno dobili asvaltni put,radove izvodili Rudnici Gipsa Dornji Vakuf 18.08 2006
Priprema puta za asvaltiranje
Zavrsni radovi na putu
OBICAJI
Babine
To je kumstvo koje se obavlja pri krstenju djeteta .Otac poziva kumove ,rodbinu i prijatelje koji poslije krstenja svracaju na babine.Svi se pripremaju za taj dan , a ako je prije toga bilo kumovanja ,stara kuma koja "vraca kumstvo "pripremi se kao i nova kuma i kum.Na rucku domacica iznosi: kokosiju juhu,potkrzu ,pita-burek ili jajusu .Tek poslije rucka domacina ,iznose se kumovska jela tj.jela koja donese kum i kuma :pita maslenica ,kuglof, janje peceno od tijesta nakiceno cigarama i masnama, kolaci (lutma ) ,kicene cigare i domaca pica ,sokovi rakije sve zasladjeno.Kumina maslenica se nesmije prevrnuti tj. pri pokusaju prevrtanja mora se raspasti,izlomiti. Sramota je za kumu ako se maslanica prevrne jer je to stvar umeca pravljenja jela. Kad dijete pocne hodati pravi se Postuponica . Pozivaju se kumovi , rodjaci i prijatelji . Dijete stane u pitu maslanicu i oslika stopalo ,taj se dio izvadi nastranu i nastane veselje.Sta danas imamo od svega ovoga svi znamo nova vremena nova kumstva......... Bozic
Bozic bi se negdje cestitao tako da se odmah poslije polnocke
odlazilo i cestitalo: "Cestit Bozic i
porodjenje Isusovo "uz odgovor "Cesta
ti dusa "Lijepo je cuti nase
starije krscane koji i danas ovako cestitaju Bozic.U nekim djalovima
se ostajalo u crkvi poslije polnocke i cestitalo a posjecivalo se
tek ujutru.Zanimljivo je da su u ove dane vjernici bili duznisa
svima se pomiriti, cak ako su bili zavadjeni i duze vrijeme.Ako bi
tko odbio pomiriti se ili dati oprost ,ubrajalo mu se to u smrtni
grijeh.U narodu postoje i price da je mnoge koji su odbili pomirbu
za Bozic zadesila zla sudbina .Za Bozic bi se obicno jela potkrza ,burek,sirnica,peceno
meso,sarma te kuglof,srtudla ,gibanica i baklava.
Pecenje rakije
Rakija od jabuka.
Za pecenje kvalitetne rakije jabuke treba brati u punoj zrelosti kada imaju u prosjeku preko deset odsto secera ,dovoljno aromaticnih materija i ukupnih kiselina .Ukoliko su jabuke natrule ili blatnjave treba ih ocistiti od trulezi i dobro oprati. pranjem se odstranjuju i stetni mikroorganizmi,,bakterije i divlji kvasci,koje alkoholno vrenje mogu da usmjere u nezeljenom pravcu.Jabuke zatim treba isjeckati ili izmuljati da bi se alkoholna fermentacija (vrenje ) brze odvijala i secer u jabukama u potpunosti bili iskoristeni.Manje kolicine mogu se drobiti tuckom,ili usitniti sjeckalicama za voce ,a krajnje rijesenje je rucno sjeckanje.Vece kolicine jabuka trebalo bi usitnjavati u specijalnim posudama . Ako je dobijena kolicina suvise suva treba je razrijediti dodavanjem mlake ,ili hladne pitke vode.Komini od jabuka posebno ako je hladno vrijeme ,trebalo bih dodati 20 grama selekcionisanog ili pekarskog kvasca za podsticanje vrenja.
Vrenja komine od jabuka ,na temperaturi od 18 do 20 stepeni C ,traje dvije do tri nedelje,a pri nesto visim temperaturama desetak dana .U prvoj fazi vrenja pozeljno je vise puta a kasnije jednom ili dva puta dnevno dobro promjesati. Zavrsetak vrenja utvrdjuje se vizualno ili jos bole pomocu Ekslovog siromjera ,koji treba da pokaze vrijednost od pet stepeni.Kod lose vodjenog vrenja moguca je pojava sircetne kiseline ,koja moze da prekine vrenje .Ona se moze neutralizovati dodavanjem 750 grana kalcijum -karbonata,ili 500 grama gasenog kreca,koji se predhodno rastvori u vodi i uz intezivno mjesanje doda komini . Mjehurici koji se stvaraju dodavanjem ovih supstanci nsetace onda kada i kiseline u kljuku.
Komina iz koje su odstranjene kiseline sklona je kvarenju ,pa treba voditi racuna da temperatura pri varenju ne prijedje 20 stepeni C ,a po zavrsetku vrenja kominu treba odmah destilirati .Ako se pecenje rakije ipak odlaze vrione sudove treba dopuniti ,povrsinu kljuka posuti konzervansom i sudove hermeticki zatvoriti.Destilacija prevrele komine obavlja se oprezno ,jer zbog vecih sadrzaja suvih materija moze lako da zagori.Prvom destilacijom izdvaja se sav alkohol, a redestilacijom (prepekom ),uz izdvajanje nepozeljnih sastojaka (metanola i patake )dobije preciscen ,pojacan destilat ,cija se konacna jacina kasnije formira dodavanjem destilovane vode. U zavisnosti od sorti jabuka ,od sto kilograma kljuka moze da se dobije 8 do 10 litara rakije jacine 50 odsto alkohola.Jabuka bi trebalo da odlezi u hrastovim buradima ,a sluzi se zashladjena.
Misa u Zubićima ispred kapele posvećene Sv Iliji Misa u Zubićima ispred kapele posvećene Sv Iliji
Sveti Ilija stovan je svetac u Bosni ,a na Ilindan 20 srpnja ,iako nije zapovjedni blagdan ,nije se radilo u poljodjelstvu zbog straha od groma .Vjerovalo se jos da , ako na Ilindan zagrmi ,ljesnjaci nece uroditi plodom.
Kapela izgradena poslije rata Kriz prije rata
Sveti Ivo (Ivandan )
Uoci Sv. Ive obicaj je paljenja cvitnjaka (Velike vatre ).Taj dan bi djeca uz neku odraslu osobu skupljala granje ,staru slamu ili bi sjekli u sumi smreke i slagali ih na jednom obicno vec ustaljenom mjestu u selu.Navece bi se tu okupili mjestani i palili vatru. Uz vatru bi se zapjevalo,malo pojelo pa i popilo. Vjerovalo se ko ujutru prije svih progaza po pepelu cvitnjaka , nece imati uboja , cireva niti bilo kakvog oboljenja stopala koja u to doba ,kada se obicno hodalo boso, nisu bila rijetka. Takodje se savjetovalo onima koje su boljela ledja da se provaljaju po koprivama ili po zitu na Sv. Ivu.Ovaj obicaj uz ivanjske vatre sacuvan je i do danas .paljenje cvjetnjaka otpocinje u sumrak ,a uz pjesmu i igru ostaje se do kasno u noc . Dugo se iza toga prepricava ciji cvitnjak i u kom selu je bio najveci. Tek uz ivandan se djeci dopusta kupanje u rijekama......
Spremanje zimnice (pravljene ajvara) A i grožđe nije nepoznato u Zubićima
Danasnji obicaji
Mnogi od opisanih obicaja zadrzani su u
nasim krajevima i danas . Neki se njeguju u izvornom obliku, a
neki prilagodjeni savremenom zivotu .I danas se npr. na Sv. Luciju
sije psenica , no u cizmicama djece na Sv. Nikolu rijetko cemo naci
orahe ili suhe smokve .Obicaji vezani za Uskrs i Bozic odrzali su se
i do danas u gotovo neizmjenjenom obliku .U kucu se doduse ,iz
prakticnih razloga , ne unosi slama na Badnju vece ,ali nazalost
usksna jaja su sve manje pisanice ,a sve vise podloga za naljepnice.
ivanjski kresovi i danas okupljaju mnoge da se uz pjesmu druze do
kasno u noc ,da dugo poslije toga prepricavaju ciji je cvijetnjak i
u kojem selu bio najveci. U te procjene zasigurno ni danas ne ulaze
oni koji spaljuju stare automobilske gume i ostalo slicno smece .Tako
je s njivskim blagdanima ,no ostali obicaji se, zbog promjene nacina
zivota ,pomalo gube. Ako kotac vremena nemozemo zaustaviti ,ne
smijemo zaboraviti nase stare obicaje .Oni bi se organizovanije i
sustavno trebali prenositi na nase mlade . Oni su ti koji ce u treci
milenij ponijeti svijest o tome tko smo sto smo ,i od
kada smo,a povjesna znanja za to nisu dovoljna . Mi treba da se
trudimo da svojim aktivnostima ispuni barem dio ove zadace
organizirajuci i promicuci neke narodne obicaje poput karnevalske
povorke ,izlozba pisanica ili rucni radova ,organizacije starinskog
vjenjcanja na konjima ,osnivanjem folklorne skupin mladih isl.
|
.JPG)
.JPG)
.JPG)
.JPG)
